| Kontakt

Pouzdani katastarski podaci osnova za razvojne projekte

Datum objave: 14.02.2018 | Autor: UZN

Ispis Štampaj stranicu


„Uprava za nekretnine veoma je značajna karika u procesu legalizacije bespravnih objekata i saglasno odredbama Zakona naša obaveza je obezbjeđivanje relevantnih podataka iz nadležnosti Uprave svim zainteresovanim strankama, ovjera elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta i vođenje upravnih postupaka saglasno Zakonu“, kaže u razgovoru za Dnevne novine direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević.

Kovačević ističe da je uspješna realizacija ovog pojekta uslovljena zajedničkim djelovanjem više institucija iz domena javnog i aktivnog učešća privatnog sektora, prvenstveno geodetskih organizacija, ali i drugih uključeni u ovaj postupak, tako da su dobra koordinacija i saradnja garancija za postizanje cilja lakšeg i kvalitetnog upravljanja prostorom.

„Moram naglasiti da sam proces implementacije novog zakona zahtijeva vrijeme, temeljan i kontinuiran rad sa punom institucionalnom odgovornošću, što neminovno zahtijeva šire kadrovske kapacitete. Smatram da deficitarnost u kadru ne smije biti prepreka u predviđenoj dinamici rada“, ističe Kovačević.

DN: Jedan od projekata koji Uprava za nekretnine realizuje u kontinuitetu posljednjih godina, jesu i projekti osnivanja evidencije katastra nepokretnosti…

KOVAČEVIĆ: Tačni i pouzdani podaci o nepokretnostima i pravima na njima su osnova za: sve razvojne projekte; prostorno planiranje, sudstvo, poresku politiku, pripremu statističkih podataka; pouzdano bankarstvo; notrijat i sve ostale poslove direktno zavisne od dobrog funkcionisanja sistema zemljišne administracije.

Saglasno tome, podrška Vlade Crne Gore u realizaciji zajma Svjetske banke je u potpunosti opravdala očekivanja uspješnosti realizacije projekata osnivanja katastra nepokretnosti i u ovom trenutku 74% teritorija Crne Gore je pokriveno evidencijom katastra nepokretnosti, za 16% teritorije Crne Gore je u toku proces izlaganja podataka na javni uvid, odnosno pripremljeni podaci i 2% je evidencija katastra zemljišta, a nakon završetka ovih projekata, oko 8%, odnosno oko 100.000 ha, teritorije Crne Gore, Opštine Nikšić i dalje ostaje nepremjereno, odnosno evidencija popisnog katastra.

Značaj uspostavljanja evidencije katastra nepokretnosti se ogleda u svim sferama poslovanja, te shodno tome nastaviću sa insistiranjem da je potrebno čim prije početi realizaciju ovog projekta za nepremjereni dio Opštine Nikšić.

Želio bih istaći i činjenicu da su ovi projekti velikim dijelom realizovani u okviru Projekta zemljišne administracije i upravljanja - LAMP, zajma Svjetske banke, i zahvaljujući podršci Vlade Crne Gore.

DN: Koje benefite je imala država od ovog projekta?

KOVAČEVIĆ: Država je ostvarila velike benefite realizacijom Projekta LAMP, kako u dijelu koji se odnosi na premjer teritorije, tako i u dijelu podizanja kvaliteta poslovanja u zemljišnoj administraciji, modernizacije informacionog sistema, obezbjeđivanja adekvatnih uslova za rad i prijem stranaka, kao i ostalih projekata.

Projekat LAMP je, dakle, ispunio očekivanje i bilo bi mi veliko zadovoljstvo da se aktuelizuje nastavak projekta sa Svjetskom bankom na poslovima u domenu nadležnosti Uprave za nekretnine.

DN: U realizaciji infrastrukturnih projekata značajnu ulogu ima Uprava za nekretnine…

KOVAČEVIĆ: Kako ste kazali, Uprava zaista ima veoma značajnu ulogu u dijelu obezbjeđivanja podataka za potrebe realizacije infrastrukturnih projekata, pogotovo imajući u vidu kompleksnost realizacije elaborata eksproprijacije kroz više faza poslova i učešća velikog broja zainteresovanih strana.

Izrada geodetske podloge u određenoj razmjeri za potrebe projektovanja obuhvata terenske radove i obezbjeđivanje tačnih i pouzdanih podataka o nepokretnostima i pravima nad njima. Isto tako, važni podaci koje je neophodno integrisati u elaborate eksproprijacije odnose se na kvalitetnu procjenu nepokretnosti, koja se radi shodno evropskim standardima.

Značaj obavljanja ovih poslova je tim prije veći, što se, prema mom mišljenju, najznačajniji i najkompleksniji projekat u istoriji Crne Gore, izgradnja auto-puta Bar - Boljare, realizuje na velikom dijelu teritorije koja je bila obuhvaćena evidencijom popisnog katastra. Znajući da je evidencija popisnog katastra nepouzdana, Uprava je radila na prioritetnim poslovima obezbjeđivanja podataka evidencije katastra nepokretnosti. Svakako moram napomenuti i učešće u realizaciji projekata kao što su 400 kV i 110 kV dalekovod Tivat - Čevo - Pljevlja, podzemni kabl Italija - Crna Gora, regionalni put Berane - Lubnice - Kolašin, kao i mnogi drugi.

DN: Izrada novog višenamjenskog katastra nepokretnosti je u vrhu Vaših prioriteta. Koliko je vremena potrebno za njegovu izradu? Od čega to zavisi?

KOVAČEVIĆ: Projekti osnivanja katastra nepokretnosti, odnosno stvaranje višenamjenskog katastra nepokretnosti, realizuju se u dužem periodu i obuhvataju više faza posla koje se odnose na terenski i kancelarijski rad i obuhvataju izradu projekata geodetske osnove, aerofotogrametrijsko snimanje, izradu fotomaterijala i digitalnog zapisa snimaka, terensku dešifraciju i prikupljanje podataka o nepokretnostima i imaocima prava, katastarsko klasiranje, obradu prikupljenih podataka i izradu digitalnog katastarskog plana i baze podataka, poslove pripreme dokumentacije za potrebe komisije i stranaka, izlaganje podataka na javni uvid i potvrđivanje baze katastra nepokretnosti.

Svaka faza je izuzetno bitna, posebno proces Izlaganja podataka na javni uvid elaborata premjera, koje predstavlja utvrđivanje prava na nepokretnostima u okviru kojeg se vodi upravni postupak.

DN: U završnoj je fazi i projekat IMPULS koji je finansirala švedska vlada, a koji je usmjeren na razvoj infrastrukture...

KOVAČEVIĆ: Projekat IMPULS koji je finansiran od Švedske međunarodne razvojne agencije (SIDA), s Lantmäterietom (švedska geodetska uprava) i partnerom Državnom geodetskom upravom Republike Hrvatske. Kroz projekat je omogućen transfer znanja i podrška razvoju regionalne infrastrukture prostornih podataka u skladu sa INSPIRE direktivom, sa ciljem ispunjavanja potrebnih zahtjeva EU u ovoj oblasti.

Podsticaj za unapređenje sopstvenih poslovnih procesa u održavanju, ažuriranju i izdavanju podataka kroz saradnju relevantnih institucija na regionalnom i međunarodnom nivou je za nas izuzetno važan motiv za uspješnu implementaciju visokih standarda, prije svega iz oblasti zvanične statistike kao i za sveobuhvatan tačan i kvalitetan Adresni registar. Moram istaći da švedska vlada kroz IMPULS projekat snažno podržava vodeću ulogu Uprave za nekretnine u nastojanju da se formira jedinstvena infrastruktura geoprostornih podataka koja će omogućiti efikasnije upravljanje nacionalnim resursima i pružiti adekvatne informacije za brzo i lako donošenje odluka na svim nivoima državne uprave. Povezivanje nacionalne infrastrukture na regionalnom nivou u jedinstven sistem, svakako je i naš strateški cilj.

 

DN: Vjerovatno je u javnosti malo poznato da je u nadležnosti Uprave za nekretnine i jedna vrlo osjetljiva oblast – razgraničenje. Svjedoci smo pokušaja revidiranja granica sa Kosovom, BiH, neriješenih pitanja oko Prevlake. Gdje je tu uloga Uprave na čijem ste čelu? S kakvim se izazovima u tom dijelu srijećete?

KOVAČEVIĆ: U javnosti, Uprava se često pominje u kontekstu katastarskih podataka i mnogi nijesu upoznati sa svim nadležnostima Uprave. Jedna od nadležnosti Uprave jesu i poslovi premjera, označavanja, održavanja i obnavljanja graničnih oznaka na državnoj granici, pripremu dokumenata o državnoj granici i vođenje evidencije državne granice.

Moram podsjetiti da se svi poslovi obavljaju u skladu sa Zakonom i propisima kojima je uređen nadzor državne granice i međunarodnim sporazumima sa susjednim državama, kao i saglasno sa nadležnostima resornih ministarstava.

Uprava za nekretnine imala je značajnu ulogu u pripremi svih raspoloživih podataka za utvrđivanje državne granice na kopnu, prema Bosni i Hercegovini, Kosovu i Albaniji. Posebno želim naglasiti da je takođe na osnovu kvalitetno pripremljenih informacija, utvrđena granična linija na Skadarskom jezeru i Jadranskom moru prema Republici Albaniji, kao i na Bilećkom jezeru prema Bosni i Hercegovini.

Uprava će nastaviti da obavlja sve poslove iz nadležnosti i pripremiti podatke koji će biti osnova za utvrđivanje granične linije prema Republici Hrvatskoj.

DN: U posljednje vrijeme često ste na naslovnim stranama pojedinih medija. Prozivaju vas za imovinu, nekretnine…

KOVAČEVIĆ: Očigledno je da i pored evidentnih značajnih aktuelnih projekata i tema o kojima se može pisati vezano za Upravu za nekretnine i dalje se ponavljaju tabloidni natpisi vezani za mene.

Sve moje nekretnine i svi moji prihodi su na uvid cijele javnosti i ni u jednom trenutku nijesam bilo što skrivao.

Moj stav je jasan i to uvijek ističem da svi koji smatraju da sam tokom svog rada napravio propuste koji su meni ili bilo kome drugom obezbijedili protivpravnu korist ili postupao suprotno zakonskoj regulativi, imaju i treba da iskoriste mogućnost pokretanja krivične prijave protiv mene. Ali isto tako napominjem da su do sada predate krivične prijave odbačene, što navodi na zaključak neopravdanih napada na mene u proteklom periodu.

Nažalost, prije bilo kakvih prethodnih provjera i argumentovanih činjenica, neko se igra sudije i tužioca, jer ima mogućnost da dobije prostor u novinskim člancima i to baš, kao u periodu mojeg reizbora za direktora Uprave. Ja sam uvijek spreman da argumentovano razgovaram i predočim činjenice.

Ne smatram da je istraživačko novinarstvo zadiranje duboko u porodične stvari. To je i protiv moralnih načela. Porodica ne treba da bude umiješana u lične animozitete.

DN: O čemu se radi…

KOVAČEVIĆ: Mislim da to nije slučajno i vjerovatno sam oponent onima kojima nijesam dopustio da rade protiv države ili suprotno zakonskoj regulativi, pa ne bih želio da ovaj intervju koristim kao ličnu promociju, jer smatram da ima mnogo značajnijih tema o instituciji na čijem sam čelu i poslovima koje obavljamo u korist države Crne Gore.